Izdvajamo

Krpelji su paraziti koji pripadaju razredu paučnjaka (Arachnida), redu grinja (Acari). U Hrvatskoj su najčešće prisutne tri vrste: šumski krpelj - Ixodes ricinus, krpelj parkova i vrtova - Dermacentor reticulates, i kućni krpelj - Rhipicephalus sanguineus. Imaju četiri para nogu i razvijaju se kroz četiri stadija - jajašce, ličinka, nimfa i na kraju odrasli. Cijeli razvoj, od jajašca do odraslog krpelja, traje od jedne do pet godina, što ovisi o dostupnosti hrane. Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju sezonsku aktivnost, najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a mogu se susresti i u ranu jesen. Svi razvojni oblici sišu krv i nisu izbirljivi po pitanju krvnog obroka, prihvaćaju se za sve vrste životinja i ljude, zato je lako moguće da su se pri sisanju različitih domaćina zarazili nekom od prenosivih bolesti. Ženke odraslog krpelja se hrane na svome domaćinu 8-12 dana. Tijekom hranjenja iz krvi uzima samo hranjive sastojke, a ostatak ne izbacuje probavom već ga povraća natrag u domaćina što izaziva upalne reakcije. Sam ubod se ne osjeti zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika. Ovi ektoparaziti su važni jer mogu biti prenosioci mnogih bolesti, kao Lyme borelioza, krpeljni meningoencefalitis (KME) i erlihioza. Kod ljudi krpelji se najčešće zadržavaju na područjima gdje je koža vlažnija i mekša (trbuh, prepone, pazuh ili iza uha). Ako ste uočili krpelja na sebi, uklonite ga što prije, rizik od infekcija je veći što je dulje pričvršćen na tijelu i lakše se ukloni u prvih nekoliko sati nakon uboda. Opasnost se povećava višestrukim i učestalim izlaganjem ubodima krpelja, zato je važno znati kako se zaštiti. Krpelji

Krpelji su paraziti koji pripadaju razredu paučnjaka (Arachnida), redu grinja (Acari). U Hrvatskoj su najčešće prisutne tri vrste: šumski krpelj - Ixodes ricinus, krpelj parkova i vrtova - Dermacentor reticulates, i kućni krpelj - Rhipicephalus sanguineus.

Imaju četiri para nogu i razvijaju se kroz četiri stadija - jajašce, ličinka, nimfa i na kraju odrasli. Cijeli razvoj, od jajašca do odraslog krpelja, traje od jedne do pet godina, što ovisi o dostupnosti hrane. Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju sezonsku aktivnost, najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a mogu se susresti i u ranu jesen.

Svi razvojni oblici sišu krv i nisu izbirljivi po pitanju krvnog obroka, prihvaćaju se za sve vrste životinja i ljude, zato je lako moguće da su se pri sisanju različitih domaćina zarazili nekom od prenosivih bolesti. Ženke odraslog krpelja se hrane na svome domaćinu 8-12 dana. Tijekom hranjenja iz krvi uzima samo hranjive sastojke, a ostatak ne izbacuje probavom već ga povraća natrag u domaćina što izaziva upalne reakcije. Sam ubod se ne osjeti zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika. Ovi ektoparaziti su važni jer mogu biti prenosioci mnogih bolesti, kao Lyme borelioza, krpeljni meningoencefalitis (KME) i erlihioza.

Kod ljudi krpelji se najčešće zadržavaju na područjima gdje je koža vlažnija i mekša (trbuh, prepone, pazuh ili iza uha). Ako ste uočili krpelja na sebi, uklonite ga što prije, rizik od infekcija je veći što je dulje pričvršćen na tijelu i lakše se ukloni u prvih nekoliko sati nakon uboda. Opasnost se povećava višestrukim i učestalim izlaganjem ubodima krpelja, zato je važno znati kako se zaštiti.

01/01/1970